SLOVO, sv. 58 (2008), 267-283, Zagreb 2008. UDK_ 930.272:003.349.1 JAGIĆEV SREDNJI OBLIK GLAGOLJICE U SVJETLU SUVREMENE GLAGOLJSKE PALEOGRAFIJE Marica ČUNČIĆ, Zagreb Kad je pisao o paleografskim osobinama Marijinskoga evanđelja (ME) godine 1883. povodom izdavanja toga dragocjena glagoljskog spomenika iz 10.-11. st., Jagić je između ostaloga rekao: »My smčems polagate, čto drevnčjšee glagoličeskoe pissmo otražalo soboju skorče tot& počerk+, kotoryj teper&, videne v zaglavnyht strokaht Zografškago, Mariinskago evangelija, ili Glagolita Clocianus, i t. d. Takim, priblizitelpno počerkom? napisany dčjstvitelpno Kievskie listki služebnika, kotorye po moemu ubčždeniju zanimajutt čute li ne pervoe mčsto v» čisič sohranivšihsja glagoličeskih drevnostej. Izv takogo srednjago počerka mog» očene legko razvitesja se odnoj storony vpolnč kruglovatyj, byvšij vp upotreblenii, sudja po nčkotorym» obstojatelpstvam,, glavnym» obrazomi na jugč, v Makedonii i na Athonč (gdč gospodstvovala gre- českaja pisemennost&) s» drugoj že storony bolče uglovatyj,! raspro- stranivšijsja na zapad» po Moravii, Čehii i Pannonii (naskoliko v &tih» stranahp suščestvovalo slavjanskoe bogosluženie) i vp osobennosti po Istrii, ostrovam», Adriatičeskago morja i Dalmacii (gdč v» to že vremja gospodstvovala latinskaja pisemennoste). Iz poslčdnjago počerka vyšla potoms take nazyvaemaja horvatskaja glagolica (uglovataja).«? Dakle Jagić pretpostavlja da je najstarije glagoljsko pismo zapravo naslovna glagoljica Marijinskog i Zografskoga evanđelja (ZE) i Kločeva glagoljaša (KG) i da su tim naslovnim oblicima napisani Kijevski listići *| Istaknula M. Č. * JAGIĆ 1883: 416. * Naslovne retke o kojima govori Jagić vidi na Slikama 1,2 i3.