po zakonu 0 radnim odnosima i što ne plaća porez? ismo umirovljenici ovog rada tek dodat- ni prihod uz mirovinu, niti smo osobe u radnom odnosu koje se ovim poslom bave kao dodatnim radom, privremeno i povremeno, kojima je, stoga, i prihod iz ovog posla dodatni prihod na redovna primanja iz radnog odnosa. Svojim radom / oslobađamo / tisuće radnih mjesta. U radnom otinosu nismo, jer i vrstan putnik, sa ina starih dinara godiš- njeg prometa, sa, i pretežno bez automo- bila, teško bi se s obzirom na normu, mogao održavati dulje u radnom odnosu s jednim izdavačem, a ovako, u radu za dva, tri i više izdavača, on u granicama vlastitih mogućnosti ostvaruje dobar promet i, suglasno tome, i vlastita sred stva za život Treba shvati kojima je prihod Tražimo ravnopravnost Ovaj je posao često veoma naporan, u stalnoj borbi za nove lokacije rada, u borbi s konkurencijom, u neposrednoj akciji, u radu bez radnok vremena, neri- jetko i po 18 sati dnevno (kod organiza- cija s tri radne smjene), na putu, najčeš“ će po kiši i snijegu (sezona prodaje i či tanja knjiga) 'Naš status je ravnopravnost s izdava. čem, ravnopravnost s jedne i s druge strane: niti izdavač može putnika stezati (prevrši li mjeru, putnik odlazi),niti put- nik što može izdavaču (ne donese li mu posao, neće ga platiti, a pravi li mu ne- prilike, otpisat će ga). Gdje su odnosi promet putnika je dobar i tu je obostrano zadovoljstvo; gdje toga nema, nema ni obaveza, i mogućnost jednostra- nog raskida ugovora uvijek je otvorena. 'Naš odnos s izdavačem, za razliku od radnog odnosa. samo je suradnja zado- voljnih, i to je osnovno što nas drži: eks ploatacija i druge nepravilnosti od stra ne izdavača, ucjena i nepravilnosti u radu od strane putnika ograničeni su, u isključeni. ništa više. Postavlja se pi- tanje: kome on smeta? Zar izdavačkoj djelatnosti? Promet, kao osnova izdavačke djelat: nosti, likvidacijom =ka bio drastično smanjen kod brojnih davača, a, eo ipso, i u globalu izdavačke djelatnosti, pa je ova mjera suprotna re- klamiranoj svrsi da se likvidacijom put- nika snižava cijena knjige. Iz manjeg prometa rezultira i manja tiraža, a stoga i veća ne manja cijena! Ovaj pokušaj je i contra legem. S ugo- vornim putnicima računa i zakonodavac. Uz činjenicu da mnogi ugovorni putnik ne bi htio ući u radni odnos, niti bi se mnogi u radnom odnosu mogao održati - likvidirati ugovorne putnike, protivno izričitim odredbama zakona, posebno članove našega udruženja, koji udovolja« vaju svim društvenim obvezama, koji su socijalno osigurani i sami plaćaju dopri- lno osiguranje — bio bi, u vrijeme rastuće nezaposlenosti, ne samo asocijalan i nezakonit, nego i inače veoma opasan pothvat. Naše, relativno malo, udruženje, nije bez značenja, već godinama uspješno dieluje na braniku putničkih interesa. Dapače, ovisno o strukturi i broju član- stva (30-50), nije bez značenja ni 10-15 milijardi starih dinara godišnjeg prome« ta. Koliko prometa naprave čitave mase ugovornih putnika izvan ovog udruž nja, može se samo zamisliti. Konstantni napadi, uvrede i klevete u javnom tisku, napadi bez prava na odgo- vor; napadi kojima je cillikvidacija ugo- vornog putnika, a samim tim i našeg udruženja, mogu samo biti razlogom da sutra prerastemo u udruženje svih putni- ka izdavačke djelatnosti, bez obzira na to da li su u radnom odnosu ili ne. I bez aspiracija da se eventualno pretvorimo u poslovno udruženje za distribuciju knji- ge. s najiskrenijim namjerama da s izda« vačima i dalje ostanemo u nepomuće- nim odnosima kod ovakvih i sličnih po- kušaja pojedinih izdavača ipak ne bismo mogli ostati skrštenih ruku. Jednom uje dinjeni, znat ćemo reagirati, i pravom mjerom i masovno. Takve izdavače lišit ćemo putničkih usluga! Na kraju, samoupravni sporazumi po- jedinih izdavača s radnim organizacija- ma pojedine općine, koliko god izgleda- formalno, bez zamjerke, ako se, mi tr i pod jednakim uvjetima. sklope sa svim izdavačima, materijalno su u oči- tom sukobu s ustavnim načelima o je- dinstvenom tržištu. U praksi će radna organizacija favorizirati najjačeg izdava- ča i ostalim manjim izdavačima pravi smetnje. Utjecaj monopola ove vrste već se osjeća na terenu: i u školi i u radnoj organizaciji. Tržište mora biti slobodno, a ne u cje- lini ili u dijelu rezervirano za jednog ili nekoliko izdavača! Izdavačka djelatnost nije sama sebi svrhom. Knjiga je kulturno dobro čita« vog društva i interes kupca nije u mono« polizmu nekoliko jačih izdavača, nego u široj i raznolikoj ponudi većeg broja slo- bodnih izdavača! Preko samoupravnih sporazuma, nad- glasavanjem više-manje dezinteresiranih, čiste izdavače+ samoupravnog konačno, očitog interesa za an- zažman ugovornih putnika, protuustav« noje! Teško je uvijek biti pod batinom! »Drumovi će poželjet Turaka, Al putnika nigdje biti neće!« Samo_pomoću profesionalca-poslovnog agenta, životno zainteresiranog za uspjeh, posebno u situaciji kakva jest, mogu se dr- žati postojeći i osvajati novi horizonti! Ante Milićević Prikazi Događaj razmjera Branko Fučić, GLAGOLJSKI NAT- PISI, Zagreb 1982, Djela Jugosla- venske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 57, str. 420. S . Knjiga Glagoljski natpisi sadrži glagoljske epigrafske spomenike na tlu Jugoslavije i ide u temeljna dje- la Jugoslavenske akademije znano- sti i umjetnosti u seriji izvora za po- vijest Južnih Slavena, kao što su Monumenta, Codex diplomaticus, Cirilski i Glagoljski rukopisi. Gla goljski epigrafski spomenici prvo- razredna su vrela za kulturnu povi- jest, jer su kamen i zid postojani nepomični: natpisi obično ostaju tamo gdje su i nastali - na mjestu klesanja i urezivanja i, simim time, njihova_je dokumentarnost neos. porna. Ovo je prvi put da se glagolj- ski natpisi izdaju samostalno, u po- sebnoj knjizi. U dosadašnjim izda- njima oni su objavljivani zajedno s ostalom (latinskom, latiničkom i ći rilskom) epigrafskom, pa i drugom građom (Kukuljević, Šurmin, Jelić) Knjiga je podijeljena u ova pogla- vlja: Uvod, Katalog i Indeksi. Tiska- na je na kunstdruk-papiru u veli kom formatu (24 x 34 cm), na 440 stranica. U uvodnom dijelu autor daje topografiju i kronologiju natpi- sa, paleografski pregled, obrazlaže transliteraciju i transkripciju glago- ljice u latinicu i piše o ambijeni glagoljskih natpisa Katalog sadrži natpise razvr: stane po abecednom redu mjesta (nalazišta), a unutar nalazišta kro- nološki. U njemu su: a) opći podaci o natpisu (mjesto, objekt na kojem materijal i veličina); b) ja (reprodukcija) za većinu natpisa; c) glagoljski tekst u latinič. koj transliteraciji i transkripciji (da- našnji izgovor i pravopis); d) paleo- grafske karakteristike; e) kulturno- povijesni komentar i f) literatura. U knjizi Branka Fučića prvi su put kao ozbiljni povijesni izvori vrednovani mali, sitni, sekundarni NAŠA KNJIGA - BROJ 3