PROTENNIIENAMNNIERJNSSANIRI iraživanja_iz poslovnih odnosa (144 posto). , Akumulacija u ostvarenom dohot. ku smanjena je s 144 posto u 1983. na 123 posio u 1984. godini; smanjen je i udio akumulacije u čistom dohotku i to s 22,83 posto na 21,20 posto. Vrlo nepovoljan položaj izdavača potvrđuje i podatak o zaduženosti. Za duženost se može iskazati odnosom kredita prema poslovnom fondu: iznos ukupnih kredita na 100 dinara poslov- nog fonda bio je 682 dinara u 1984 godini. Ovakva zaduženost članica je ve! ko financijsko opterećenje, a situ: u 1985. godini bit će još teža jer će se kamatne stope za pojedine vrste kredi. ta sve više povećavati Gotovo je sigurno da će kamate u 1985. godini iscrpiti cijelu akumulaciju. To s gledišta srednjoročnog i dugoroč- nog razvoja ove djelatnosti ne osigur va vlastiti izvor proširene reproduk je. Mira Glavačević 32 & NAŠA KNJIGA 13-14/85. OPREMA KNJIGE U HRVATSKOJ (4) Venecija — središte hrvatskog tiskarstva (od 16. do 19. stoljeća) PUTNIK iz Hrvatske koji bi stigao u Veneciju (Bineci, Mneci, Bene ike) u 16. stoljeću, a i u kasnijim stoljećima - sve do propasti Sere nissime, Prejasne republike sv. Marka — pristao bi brodicom na Rivi od Hrvatov, ili kako su je Mlečani nazivali na rivi de Schiavoni. Riva de Schiavoni i danas se proteže od Trga sv. Marka, duž Dužde ve palače, uz Kanal vlja ulica, upravo obala ile, do Arsenala. To je najprometnija i najži lje su pristajali brodovi što su stizali iz Istre, Dalmacije i Levanta i gdje se odvijala živa trgovina svim vrsta« ma robe. Našijenci su se na toj širokoj i šarolikoj, prostranoj i sun čanoj obali osjećali kao na nekakvom svom otoku. Blizu su bile nj hove crkve i njihove bratovštine: Sv. Jurja i sv. Jerolima (S. Giorgio Venecija je njihov glavni odi koji su živieli pod domi jom Kraljice mora: pravoslavni i katolički Grci, Albanci, Malte- žani, pravoslavni Crnogorci i drugi degli Mlyrici i S. Gerolamo), Uostalom grad, u kojem su se stjecali i drugi Pogriješili bismo kad bismo na mantičnih pjesn Venecije!, koji su u Republici na lagunam h povijesnih nevolja od ranoga srednjeg vijeka do propasti zznute mletačke države, ali isto tako bismo bili u zabludi Mletke gledali očima naših ro. a 19. stoljeća (sjetimo se Šenoine povjestice Pro- gledali izvor svih d ne bismo imali na umu protekeionističku politiku kakvu je vodila sre dišnja vlast u Veneciji. Ta je politika stoljećima tištila i iscrpljivala naše istarske i dalmatinske gradove, te sprečavala da se i oni razvi ju i ojačaju. Središnja vlast se bojala da i oni ne postanu takmaci Slika naslova »Syreno« Petra Zrinskoga, Venecija, 1660.