Smerena, tiha i umilena Blažena Djevica Marija u hrvatskim glagoljskim tekstovima Blažena Diva Marič' biše smerena (smjema) , tiha i umilena (ponizna).“ Tako kaže životopisac Marijin u glagoljskom Grškovićevom zborniku iz 16. st" Dramskom se napetošću opisuje Marijina pojava u Oxfordskom zborniku iz 15. st »I pogledav' i vidih' dčvu iz'daleča gredući (idući) i 400 anljel' (anđela) pred' nju gredućih, i počhu (pojahu, pjevahu). I opitah'i rih' (rekoh): - Gdo (tko) su ovi, Gospodi? I reče mi: - To je dčva Marič Mati Gospodina.“* U Pariškom zborniku iz 1375. god. pjesnik je ovako za Mariju rekao: ,Radui se Mati Crčkva nove časteći radosti svčtlost' bliskact ot magle. Roža od trnova ploda.“' Govoreći o finoći Marijine duše pisac ističe kako je mnogo držala do_Josipa, svojega supruga, i prvo njega spomenula u razgovoru s Isusom kad su ga Josip i ona našli u hramu: ,,Marič deva štovaše ženiha svoego. Nega prvo imenujući nere sama sebč kada reče Sinu se (ovo): Otac tvoi i az mati skrbeća iskahove (iskasmo) tebč.“ Detalji njezina života ovako su opisani u raznim_rukopisima: ,Ot korene rojena cčsara Davida častnogo roda izide.““ Na blagdan sv. Ane, majke BD Marije, čitamo kako je anđeo navijestio Ani da će roditi kćer: - ,,Ana meju obručenimi (udanima) blažena, izvčšćuju tebč kako porodit' se tebč hći ka Marič narečet se i ot rojenič jeje milosti plna (puna) budet' i nada v'se ženi budet' blažena“ " | £ (jat) se čita iza suglasnika kao i, €, je, ije,a inače kao ja. Zahvaljujući građi Rječnika crkvenoslavenskog jezika hrvatske redakcije u Staroslavenskom institutu došla sam do podataka koje iznosim u ovom članku. % 66r. ) 7e. * Večernja molitva, 144r. * žgombićev zbornik 116v. “ Blagdan sv. Ane, Beramski 179. 7 Ljubljanski ili Beramski brevijar 179a, i IHI. Novljanski brevijar S00d. s Kad je Marija porasla, bijaše mila anđelima i Bogu: 41 toliko ugodi Bogu da priimaše piću (hranu) iz' ruke am'jelske.“* A ovako se opisuje izbor Josipa za njezina zaručnika: ,I metaše žribi. I dopade Maria Osipu.*“ A kad je Isus uzašao na nebo, Marija_je molila s Crkvom i bila joj oslonac danju i noću: .Marič že ne otstupaše =ot_ Crčkve Božie dnem_ i noćiju.“!" Uznesenje BDM_ se ovako opisuje u Pazinskom odlomku iz 14. st.: ,I Marič Božia Mati vidč slavu na ne ni jeje že usta človččska ne mogut' ispovčdčti ni. Bog je ispunio Marijinu želju da vidi duše u paklu: , Sveta vsagda prisno Dčva Marič vshotč pohoditi mčsta mučrnih' i vidjeti vse muke.'“ | vidč Marič na inom mčstč tmu (tamu) veliku i vprosi arhistratiga Mihaila: Čtto est t'ma sič (ova) i kto est' ki se muče v nči? I reče an'jel': Mnogic duše ležet va tmč toi.“'? Govoreći o onima koji su u paklu, anđeo ih pobliže određuje kao one koji, između ostaloga, nisu vjerovali da je Isus rođen od Marije: I otgovori anljel' i reče mi: Ki ne spovedaše da Isus' snide s nebes' ni da bi se rodil' ot devi Marie i ne verovaše v_svetoe_telo Božie i krv' Gospodnju.'' Marija sve zagovara i s Bogom pregovara za spasenje krštenika i dodaje: ,Ne molju se, Gospodi za nevčrne pogane: 1 reče Gospod: ,Kako mogu pomilovati ih ško sami sčbč ne pomilovaše?“., I reče Marič:_,,Pomilui, Gospodi, krstčni i prizri na dčlo ruku svoeju.“'* * Blagdan rođenja BDM Oxfordski zbomik 28d. * Grškovićev zbomnik 66v '? petrisov zbornik 244r. '! Odlomak £ la,1-5 !5 Petrisov zbornik 332v ' fsto * Oxfordski zbomnik 6c. '* petrisov zbornik 336.