BIBLIJSKE KNJIGE O MAKABEJCIMA U HRVATSKOGLAGOLJSKOJ KNJIŽEVNOSTI 'VESNA BADURINA-STIPČEVIĆ — Zagreb Prijevodi Biblije kao temeljne knjige judeo-kršćanske civilizacije imaju veli- ko književno i kulturno značenje. Proučavanje prvotnih svetopisamskih prijevo- da već vrlo dugo zauzima istaknuto mjesto u biblijskim istraživanjima. Mnogi su se narodi upravo preko biblijskih tekstova jezično uključili u prostor kršćanske kulture, veliki prostor koji se rasprostirao od Male Azije preko Sredozemlja sve do najudaljenijih obala sjeverne Europe.' Prema filološkim istraživanjima pro- izlazi da je tradicija mnogih biblijskih knjiga bila vrlo kompleksna i opsežna. Izvorno su starozavjetni i novozavjetni spisi bili tradirani na više jezika, tj. na se- mitskim jezicima, hebrejskom i aramejskom, kao i na nesemitskim, grčkom i la- tinskom. Ove su pak matice služile kao predlošci prijevodima Biblije na orijen- talne jezike, sirijski, koptski, etiopski, armenski, arapski i dr., na gotski i starosla- venski jezik i kasnije na europske narodne jezike. Staroslavenski prijevod, koji su za potrebe slavenske liturgije u Moravskoj sastavili solunska braća Konstantin-Ćiril i Metodije, nije do današnjih dana saču- van u izvornom obliku, ali se znatan njegov dio može rekonstruirati na temelju maloga broja bliskih spomenika.* Pomnim ispitivanjima glagoljskih i ćirilskih svetopisamskih tekstova, konzultirajući i druge izvore pismene tradicije, mnogi se paleoslavisti već duže vremena trude odgonetnuti ćirilometodski arhetip sla- venske Biblije.' ! Usp. O. CHADWICK, 4 History of Christianity, St. Martin's Press, New York, 1995.; P. BROWN, The Rise of Western Christendom, Blackwell Publishers, Oxford-Massachusetts, 1997. 2 F, W. MAREŠ, »Altkirchenslavische Bibeliibersetzungen«, Lexikon des Mittelalters, Bd. II, Artemis Verlag, Miinchen - Ziirich, 1981., col. 105. > O izdanjima i problemu rekonstrukcije staroslavenskih biblijskih tekstova usp: Z. HAUPTOVA, »K problčmu rekonstrukce staroslovčnskjich textil«, Slavia 67 (1-2), Praha, 1998., 5-10. 389