SLOVO, sv: 70 (2020), 243-264, Zagreb 2020. 'Tanja KUŠTOVIĆ UDK 272-282.7:003.349.1 Filozofški fakultet 27-246:811.163.42 Zagreb Izvorni znanstveni članak tanja.kustovic &ffzg.hr Primljen: 25 travnja 2019. Prihvaćen: 9. listopada 2019. PRIJEVOD URAŠKOG GLAGOLJSKOG NOVOG TESTAMENTA I MOGUĆI UTJECAJI JEZIKA ISTARSKIH HRVATSKOCRKVENOSLAVENSKIH KODEKSA (NA PRIMJERU DRUGOG BERAMSKOG BREVIJARA) U Urachu kraj Tiibingena je otisnuto protestantsko izdanje Novoga testamenta, na glagoljici (I. dio 1562. i H. dio 1563.). Poznato je da su u njegovu prevođenju sudjelovali Istranin S pan Konzul i drugi istarski svećenici. Svi su oni dobro poznavali crkvenoslavenske kodekse nastale i upotrebljavane u središnjoj Istri, baš kao što su i Beramski brevijari. lako je dobro poznato i već potvrđeno, da su protestanti napravili odlučan iskorak prema narodnom jeziku zanimat će nas — na temelju konkretne usporedne analize — u kolikoj je mjeri to doista i pro- vedeno, odnosno koliko se u njima ipak odražava poznavanje crkvenoslavenskih prijevoda. Osim toga, ustanovljena je bliskost protestantskih prijevoda s latiničkim lekcionarima, pri čemu se utvrdila sličnost ša Zborovčićevim lekcionarom iz 1543. godine, otisnutim u Veneciji, a riječ je o drugom izdanju Lekcionara Bernandina Splićanina (1495.). Analiza je naprav- ljena na tekstu Prve Fipistole svetoga Pavla Korinćanima (1 Kor 11,20-33) koji se nalaze u Drugom beramskom brevijaru iz 15. stoljeća kao predstavniku srednjoistarskog kodeksa, te u Lekcionaru Bernardina Splićanina i u H. dijelu glagoljicom pisanog protestantskog izdanja Novoga testamenta. Usporedbom se dolazi do zaključka da čakavski, tj. hrvatski elementi prevladavaju u Novom testamentu, dok je udio crkvenoslavenskih elemenata u ovom dijelu teksta zanemari Ključne riječi: Novi testament, lekcionar, brevijar, crkvenoslavenski jezik, hrvatski jezik 1. UVOD Reformacija započinje objavom teza o crkvenim oprostima Martina Luthe- ra u Wittenbergu 1517. godine. Riječ je o pokretu koji se prvenstveno širio 243