Shown 2651-2675 from 3480 records
Rudolf II Habsburški (18. 7. 1552.–20. 1. 1612.)
Osoba
Rudolf II Habsburški (18. 7. 1552.–20. 1. 1612.)
(NSK)
VIAF
Godina rođenja
18. 7. 1552.
Mjesto rođenja
Godina smrti
20. 1. 1612.
Mjesto smrti
Napomena
Živio od 1552-1612. Rimsko-njemački car 1576-1612., kralj hrvatsko-ugarski (od 1572) i češki (od 1575); progonio protestante; njegov ga je brat Matija 1608. prisilio da mu preda vlast u Austriji, Moravskoj, Hrvatskoj i Ugarskoj, a 1611. i u Češkoj; umro duševno bolestan.
2654
Ingeborg Rudomino
Osoba
Ingeborg Rudomino
(NSK)
VIAF
Mjesto rođenja
2655
Ruđer Bošković (1711. - 1787.)
Opis
Dubrovčanin Josip Ruđer Bošković (1711.-1787.), hrvatski je matematičar, fizičar, zvjezdoznanac, filozof, diplomat i pjesnik. Najveći dio svog života proveo je u Italiji odakle je kretao na brojna putovanja diljem Europe. Član onodobnih najuglednijih znanstvenih udruga, rado viđen na kraljevskim dvorovima, Bošković u spjevu De Solis ac Lunae defectibvs libri , kao i francuskome prijevodu toga djela, s ponosom govori o svojem “slatkom i jedinome zavičaju Dubrovniku”.
Kada ga je Jean d’Alambert, u jednoj raspravi o obliku Zemlje, nazvao “talijanskim matematičarom”, Bošković mu u djelu De litterari expeditione, točnije u francuskom prijevodu toga djela, Voyage astronomique et geographique (1770.), u zabilješci na str 449-450, odgovara: “Skrećemo ovdje pozornost ponajprije na to da je naš autor Dalmatinac, i to iz Dubrovnika, a ne Talijan”.
Boškovićevo je djelo postalo dijelom svjetske znanstvene baštine, a doprinos i utjecaj na razvoj znanosti osigurali su mu mjesto među velikanima znanosti.
Napomena
1
2656
Jeremias Gottlob Rugendas (1710.–1772. ili 1774.)
Osoba
Jeremias Gottlob Rugendas (1710.–1772. ili 1774.)
(NSK)
VIAF
Godina rođenja
1710.
Godina smrti
1772. ili 1774.
2658
2660
rukopisi
Opis
Rukopis ili manuskript (srednjovj. lat. manuscriptum, prema lat. manu scriptum: rukom napisano) predstavlja tekst pisan rukom, a kad je u pitanju rukom pisana knjiga, prema obliku i podlozi na kojoj je napisana, razlikujemo svitak i kodeks. Rukopisom se također smatraju općenito djela autora koja nisu tiskana, bilo da su izvornici ili prijepisi. Oslikani ili iluminirani rukopisi sadrže slikovne elemente (iluminacije) kao što su ornamenti, inicijali, minijature i vinjete. U nakladništvu i tiskarstvu, rukopis je izvornik nekoga djela što ga autor dostavlja izdavaču za objavljivanje.
Napomena
Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.
2661
rukopisna građa
Opis
Rukopisnu građu, u kontekstu ovog portala, čine rukopisi (u užem smislu), rukopisni zemljovidi, rukopisne note i korespondencija. Zbirke rukopisa u knjižnicama najčešće čine kodeksi, rukopisi i rukopisne ostavštine značajnih pojedinaca i ustanova, arhivski fondovi pravnih osoba koje su djelovale u duljem razdoblju i manje rukopisne zbirke oblikovane prema zemljopisnom, povijesnom ili nekom drugom kriteriju.
Na portalu je dostupan digitalizirani rukopis Vinodolskog zakona (1288.) u prijepisu iz 16. st., rukopis hrvatskog bana Nikole Zrinskog, rukopis opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, korespondencija značajnih povijesnih osoba, rukopisne karte osječke Tvrđe iz 18. st., rukom zapisani stihovi Antuna Gustava Matoša i druga rukopisna građa.
2665
Rukopisne karte
Naziv
Rukopisne karte • Manuscript maps
Ustanova (imatelj)
Vrsta zbirke
Vrsta građe zbirke
Vrste formata
Dostupnost sadržaja
2668
rukopisne karte
Opis
Rukopisne karte crtane su i obojane rukom. Riječ je o kartografskoj građi koja nije objavljena, a svaki je primjerak unikat. Rukopisne karte podvrsta su kartografske građe, ali i dio rukopisne građe. Uključuju portolane - rukopisne pomorske karte te druge vrste rukopisnih karata.
Na portalu su dostupne rukopisne karte iz Zbirke zemljovida i atlasa NSK u kojoj se nalaze i rukopisne karte iz ostavština obitelji Cattani, Miroslava Krleže i R. Ž. Franjetića. Posebno je zanimljiva Zbirka planova i nacrta osječke Tvrđe.
Redoslijed na portalu
1020
2669
rukopisne note
Opis
Rukopisne note obuhvaćaju autografe i prijepise skladatelja što uključuje pojedinačne rukopisne skladbe ili ostavštine pojedinih hrvatskih skladatelja (glazbene ostavštine). Vrijednost rukopisnih ostavština ističe se u mnoštvu raznolikoga izvornog glazbenog materijala, nezamjenjivoga u istraživačkome radu, osobito muzikološkim analizama i historiografskim prikazima. U ostavštinama se, osim cjelovitih partitura, nalaze autografske skice skladbi, različiti oblici partitura s izvornim skladateljskim napomenama, pripreme za tisak te popratna arhivska građa koja daje povijesni kontekst i vrijednost znanstvenomu istraživanju glazbenoga života.
Na portalu su dostupne rukopisne note značajnih hrvatskih skladatelja poput Ivana Zajca ml., Vatroslava Lisinskog, Blagoja Berse, Dinka Fija, Ivane Lang i dr. te etnomuzikologa i povjesničara glazbe Franje Ksavera Kuhača.
2670
Károly György Rumy (1780.–1847.)
Osoba
Károly György Rumy (1780.–1847.)
(NSK)
VIAF
Godina rođenja
1780.
Godina smrti
1847.
2671
Josip Runjanin (8. 12. 1821.–2. 2. 1878.)
Osoba
Josip Runjanin (8. 12. 1821.–2. 2. 1878.)
(NSK)
VIAF
Godina rođenja
8. 12. 1821.
Mjesto rođenja
Godina smrti
2. 2. 1878.
Mjesto smrti
2672
2673
Lavoslav Ružička (13. 9. 1887.–26. 9. 1976.)
Osoba
Lavoslav Ružička (13. 9. 1887.–26. 9. 1976.)
(NSK)
VIAF
Godina rođenja
13. 9. 1887.
Mjesto rođenja
Godina smrti
26. 9. 1976.
Mjesto smrti
2674
Marija Ružička-Strozzi (3.8.1850.–27.9.1937.)
Osoba
Marija Ružička-Strozzi (3.8.1850.–27.9.1937.)
(NSK)
Godina rođenja
3.8.1850.
Godina smrti
27.9.1937.
2675
