Inkunabula (lat. mn. sr. roda incunabula: povoji; začetak, od cunae: kolijevka) ili prvotisak, najstariji je proizvod tiskarstva od njegovih prvih početaka oko 1445. približno do 1500. (Izvor: Hrvatska enciklopedija). Najveću zbirku inkunabula u Hrvatskoj posjeduje Metropolitanska knjižnica, a druga po brojnosti je Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zbirku hrvatskih inkunabula nazivamo Incunabula Croatica, a čine ju inkunabule na hrvatskom jeziku, inkunabule hrvatskih autora te inkunabule u čijoj su izradi sudjelovali hrvatski tipografi ili izdavači. Najstarija hrvatska tiskana knjiga je Misal po zakonu rimskoga dvora, tiskan na glagoljici 1483. godine.
Ovo djelo je identificirano kao djelo koje je prema svim saznanjima slobodno od ograničenja autorskog prava, uključujući i svih srodnih prava. Korištenje preslika dopušteno je bez ograničenja. Zahtjev za datoteke veće kvalitete potrebno je dostaviti Knjižnici u pisanom obliku. Prilikom korištenja građe molimo navesti izvor: Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Vilim Just (Frankfurt na Odri, 1826. - Požega, 1883.) školovao se za inženjera u Beču, no djelovao je i radio u Požegi. Po dolasku u Požegu 1854. zavolio je hrvatsku narodnu melodiju i osnovao pjevački amaterski zbor koji 1882. dobiva ime Hrvatsko pjevačko društvo Vijenac. JVilim Just (Frankfurt na Odri, 1826. - požega, 1883.) školovao se za inženjera u Beču, no djelovao je i radio u Požegi. Po do • Uglazbio je 50 hrvatskih pjesama, sudjelovao u radu niza kulturnih i dobrotvornih udruga u gradu.
Kaiserlich und Königliches Militär-Geographisches Institut (Wien) • K. u. k. Militär-Geographisches Institut (Wien) • Militär-Geographisches Institut (Wien) • K. u. k. Militärgeographisches Institut
