Uz Boškovićev znanstveni doprinos na području fizike, matematike, astronomije i drugih znanosti, značajan je i doprinos u geodeziji i kartografiji. Svoj kartografsko-geodetski rad i istraživanje, Bošković je započeo u razdoblju od 1750. do 1752. Tada je po nalogu pape Benedikta XIV. bio zadužen da uzduž meridijana Rim – Rimini u Papinskoj Državi obavi astronomsko i geografsko putovanje te geodetsko mjerenje. Boškovićev suradnik u tom istraživanju bio je isusovac, matematičar, astronom i kartograf Christophe Maire.
Rezultati toga istraživanja objavljeni su 1755. u znanstvenom izvješću pod naslovom De litteraria expeditione per Pontificiam ditionem (O znanstvenom istraživanju po Papinskoj Državi). Priložena tom izvješću, na tri lista otisnuta je karta u bakrorezu pod naslovom Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico (Nova geografska karta Crkvene Države). To je bila karta Papinske Države, koju je prema zajedničkim podacima Ruđera Josipa Boškovića i talijanskog kartografa i nakladnika Paola Santinija izradio Christopher Maire. Godine 1770. rezultati navedene geodetske izmjere objavljeni su i u francuskom prijevodu pod naslovom Voyage astronomique et geographique, dans l’État de l’Église (Astronomsko i geografsko putovanje Crkvenom Državom) u kojem je objavljena karta pod naslovom Carte de l’État de l’Église (Karta Crkvene Države).
U Zbirci zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se Boškovićeva karta Crkvene Države. Karta predstavlja jedini primjerak poznatih kartografskih djela Ruđera Boškovića, koji se čuva u knjižnicama u Hrvatskoj.
Izvor: Miletić-Drder, Mira. “Nouvelle carte de l’État de l’Église” Ruđera Boškovića i Paola Santinija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. // Kartografija i geoinformacije, 10, 16(2011.)
Karta Papinske države dostupna je u Digitalnoj zbirci zemljopisnih karata i atlasa i Digitalizirana baština Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
