Stara knjiga je knjiga objavljena u razdoblju od Gutenbergova izuma tiska u 15. stoljeću (1455.) do sredine 19. stoljeća (1830. - 1850.) (Katić, T. 2007.). U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu hrvatskom starom knjigom smatra se ona tiskana do 1835. godine budući da je te godine prihvaćeno štokavsko narječje kao osnovica standardnoga hrvatskoga književnog jezika. Stara knjiga čini dio najvrjednijih zbirki pisane baštine u knjižnicama, a u NSK se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga koja je utemeljena 1894. godine. U iznimnim slučajevima u zbirku starih i rijetkih knjiga mogu se uvrstiti i knjige tiskane i nakon 1835. (bibliofilska izdanja, rukopisna posveta na primjerku, mali broj objavljenih primjeraka itd.). Digitalizacijom i objavom u digitalnim zbirkama, stara knjiga postaje dostupna svim zainteresiranim korisnicima.
Osobito važan dio zbirki starih knjiga čine inkunabule, knjige tiskane do 1500. godine.
