Imenovanje — Morate adekvatno navesti autora, uvrstiti poveznicu na licenciju i naznačiti eventualne izmjene. Možete to učiniti na bilo koji razuman način, ali ne smijete sugerirati da davatelj licencije izravno podupire Vas ili Vaše korištenje djela. Nekomercijalno — Ne smijete koristiti materijal u komercijalne svrhe. Nema derivata — Ako remiksirate, mijenjate ili prerađujete materijal, ne smijete distribuirati taj prerađeni materijal. Bez daljnjih ograničenja — Ne smijete dodavati pravne uvjete ili tehnološke mjere zaštite koji će druge pravno ograničiti da čine ono što im licencija dopušta.
Zbog ugovornih obaveza, korištenje preslika je ograničeno te je za svaku vrstu korištenja, osim u privatne svrhe, potrebno dopuštenje vlasnika izvornog djela.
Ovo je djelo zaštićeno autorskim pravom i/ili srodnim pravima. Preslike možete koristiti u skladu s odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koje se odnose na Vašu upotrebu. Za upotrebu u obrazovne svrhe nije potrebno dopuštenje nositelja prava. Za druge vrste korištenja morate dobiti dopuštenje nositelja prava.
Ovaj je objekt zaštićen autorskim pravom i/ili srodnim pravima. Ovaj objekt možete slobodno koristiti na način dopušten zakonodavstvom u području autorskog i srodnih prava koje se primjenjuje na vaše korištenje. Uz to, nije potrebno odobrenje nositelja prava za korištenje u nekomercijalne svrhe. Za druge vrste korištenja morate pribaviti odobrenje nositelja prava.
Hrvatska (do 1918). Zemaljska vlada. Gradjevni odjel. Gradjevni odsjek Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade u Zagrebu Gradjevni odsjek Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade Gradjevni odsjek Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade ( Zagreb) Građevni odsjek Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade
Izvor podataka
Oborine u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji / sastavio Gradjevni odsjek Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade. [Zagreb] : [Gradjevni odsjek Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade], 1891-1897.
Rukopisnu građu, u kontekstu ovog portala, čine rukopisi (u užem smislu), rukopisni zemljovidi, rukopisne note i korespondencija. Zbirke rukopisa u knjižnicama najčešće čine kodeksi, rukopisi i rukopisne ostavštine značajnih pojedinaca i ustanova, arhivski fondovi pravnih osoba koje su djelovale u duljem razdoblju i manje rukopisne zbirke oblikovane prema zemljopisnom, povijesnom ili nekom drugom kriteriju.
Na portalu je dostupan digitalizirani rukopis Vinodolskog zakona (1288.) u prijepisu iz 16. st., rukopis hrvatskog bana Nikole Zrinskog, rukopis opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, korespondencija značajnih povijesnih osoba, rukopisne karte osječke Tvrđe iz 18. st., rukom zapisani stihovi Antuna Gustava Matoša i druga rukopisna građa.