Rukopisne note obuhvaćaju autografe i prijepise skladatelja što uključuje pojedinačne rukopisne skladbe ili ostavštine pojedinih hrvatskih skladatelja (glazbene ostavštine). Vrijednost rukopisnih ostavština ističe se u mnoštvu raznolikoga izvornog glazbenog materijala, nezamjenjivoga u istraživačkome radu, osobito muzikološkim analizama i historiografskim prikazima. U ostavštinama se, osim cjelovitih partitura, nalaze autografske skice skladbi, različiti oblici partitura s izvornim skladateljskim napomenama, pripreme za tisak te popratna arhivska građa koja daje povijesni kontekst i vrijednost znanstvenomu istraživanju glazbenoga života.
Na portalu su dostupne rukopisne note značajnih hrvatskih skladatelja poput Ivana Zajca ml., Vatroslava Lisinskog, Blagoja Berse, Dinka Fija, Ivane Lang i dr. te etnomuzikologa i povjesničara glazbe Franje Ksavera Kuhača.
Rukopisne karte crtane su i obojane rukom. Riječ je o kartografskoj građi koja nije objavljena, a svaki je primjerak unikat. Rukopisne karte podvrsta su kartografske građe, ali i dio rukopisne građe. Uključuju portolane - rukopisne pomorske karte te druge vrste rukopisnih karata.
Na portalu su dostupne rukopisne karte iz Zbirke zemljovida i atlasa NSK u kojoj se nalaze i rukopisne karte iz ostavština obitelji Cattani, Miroslava Krleže i R. Ž. Franjetića. Posebno je zanimljiva Zbirka planova i nacrta osječke Tvrđe.
Rukopisnu građu, u kontekstu ovog portala, čine rukopisi (u užem smislu), rukopisni zemljovidi, rukopisne note i korespondencija. Zbirke rukopisa u knjižnicama najčešće čine kodeksi, rukopisi i rukopisne ostavštine značajnih pojedinaca i ustanova, arhivski fondovi pravnih osoba koje su djelovale u duljem razdoblju i manje rukopisne zbirke oblikovane prema zemljopisnom, povijesnom ili nekom drugom kriteriju.
Na portalu je dostupan digitalizirani rukopis Vinodolskog zakona (1288.) u prijepisu iz 16. st., rukopis hrvatskog bana Nikole Zrinskog, rukopis opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, korespondencija značajnih povijesnih osoba, rukopisne karte osječke Tvrđe iz 18. st., rukom zapisani stihovi Antuna Gustava Matoša i druga rukopisna građa.
Rukopis ili manuskript (srednjovj. lat. manuscriptum, prema lat. manu scriptum: rukom napisano) predstavlja tekst pisan rukom, a kad je u pitanju rukom pisana knjiga, prema obliku i podlozi na kojoj je napisana, razlikujemo svitak i kodeks. Rukopisom se također smatraju općenito djela autora koja nisu tiskana, bilo da su izvornici ili prijepisi. Oslikani ili iluminirani rukopisi sadrže slikovne elemente (iluminacije) kao što su ornamenti, inicijali, minijature i vinjete. U nakladništvu i tiskarstvu, rukopis je izvornik nekoga djela što ga autor dostavlja izdavaču za objavljivanje.
Napomena
Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.
Dubrovčanin Josip Ruđer Bošković (1711.-1787.), hrvatski je matematičar, fizičar, zvjezdoznanac, filozof, diplomat i pjesnik. Najveći dio svog života proveo je u Italiji odakle je kretao na brojna putovanja diljem Europe. Član onodobnih najuglednijih znanstvenih udruga, rado viđen na kraljevskim dvorovima, Bošković u spjevu De Solis ac Lunae defectibvs libri , kao i francuskome prijevodu toga djela, s ponosom govori o svojem “slatkom i jedinome zavičaju Dubrovniku”.
Kada ga je Jean d’Alambert, u jednoj raspravi o obliku Zemlje, nazvao “talijanskim matematičarom”, Bošković mu u djelu De litterari expeditione, točnije u francuskom prijevodu toga djela, Voyage astronomique et geographique (1770.), u zabilješci na str 449-450, odgovara: “Skrećemo ovdje pozornost ponajprije na to da je naš autor Dalmatinac, i to iz Dubrovnika, a ne Talijan”.
Boškovićevo je djelo postalo dijelom svjetske znanstvene baštine, a doprinos i utjecaj na razvoj znanosti osigurali su mu mjesto među velikanima znanosti.
Živio od 1552-1612. Rimsko-njemački car 1576-1612., kralj hrvatsko-ugarski (od 1572) i češki (od 1575); progonio protestante; njegov ga je brat Matija 1608. prisilio da mu preda vlast u Austriji, Moravskoj, Hrvatskoj i Ugarskoj, a 1611. i u Češkoj; umro duševno bolestan.
